Uspon na Sisol od Brseča

MAX
MIN

Četvrtak, 30. prosinca 2010.
Sisol je stjenoviti vrh s nadmorskom visinom (835 m)
.Najviši je vrh na južnom dijelu hrpta Učke, na mjestu gdje se sužava u oštri i nazubljeni greben. Iako je 566 m niži od Vojaka vrha Učke, još uvijek pruža prekrasan panoramski vidik na Kvarnerski zaljev, more i otoke, na masiv Velebita, a posebice na unutrašnjost Istarskog poluotoka. S Istarske strane strme padine Sisola spuštaju se do iznad Čepićkog polja. Primorska strana je pitomija i šumovitija, a njene padine se blago spuštaju sve do mora.

Na vrhu Sisola

PRISTUP AUTOMOBILOM (do Brseča)
Pristup je vrlo jednostavan. Sa Jadranske magistrale –  Državne ceste (D66) Rijeka- Brseč-Labin-Pula na izlazu iz Brseča u smjeru Plomina, s lijeve strane ceste nalazi se manje parkiralište gdje se može parkirati više automobila, od tu je ishodišna točka pohoda, i ako markacija počinje u centru Brseča. U koliko se želi skratiti dio puta, nešto bliži prilaz je iz zaselka Carići, kroz koje prolazi planinarska staza.

ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Najpogodnija ishodišna točka pohoda na Sisol  je selo Brseč (165 m), selo Carići (220 m), Lokva – pojilište (370 m), Provretenica (755 m), vrh Sisol (835 m). Povratak istim putom do parkirališta (165 m). Ukupna dužina staze 7,9 km. Vrijeme gpx traga 3 h i 53 minuta. Minimalna visina 133 m, maksimalna 833 m. Visinska razlika pri usponu 731 m, pri silasku 649 m. Visina polazišta 165 m. Visina odredišta 835 m Prosječan nagib 20%.

Izvod iz analize gpx traga

 Opis puta
Lijep i sunčan, dan stvoren za izlete u prirodu i planinarenje. Silvano, Dario, Franko i Ja, okupljamo se na parkiralištu kod Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki  i krećemo u 10 h za Brseč a cilj je uspon na Sisol.

Najuobičajeniji uspon na Sisol je s ove južne strane mjesta Brseč. Od parkirališta krećemo u 10 h i 25 minuta. Prelazimo cestu (D66) i ulazimo na dobro označenu planinarsku stazu. Na stijeni je ispisan naziv vrha i oznaka LPP (Labinski planinarski put). U prvom dijelu staza vodi preko Koščina uskim kolnim putom do sela Carići, prolazi kroz selo i nastavlja još 50-ak metara i neposredno uz drugi betonski električni stup rasvjete skreće desno na lijepo građenu planinarsku stazu.

Ubrzo zatim put presijeca  kolni put i nastavlja oštrije uspinjati se  po kršu, kroz makiju i nisko raslinje, te nas nakon 25 minuta laganog hoda dovodi do lokve – Pojilišta.

Na početku staze

Prema selu Carići – zapuštenim kolnim putom

Napuštamo selo Carići i dolazimo na pravu planinarsku stazu, Franko preuzima ulogu vodiča do samog vrha. Put je kamenit, ugodan za hodanje, okolo nisko raslinje.

Franko u ulozi vodiča – zadužen za traženje i brojenje markacija

Ubrzo zatim put presijeca  kolni put i nastavlja oštrije uspinjati se  po kršu, kroz makiju i nisko raslinje, te nas nakon 25 minuta laganog hoda dovodi do lokve – Pojilišta.

Tako, nakon 25 minuta laganog hoda dolazimo do širokog  platoa ili zaravni gdje se  nalazi lokva – pojilište. Pravi naziv nitko ne zna. Ja ću ga ovdje nazvati  malo jezerce. U naravi bara ili lokva može presušiti, ali ovo jezerce nikada ne presuši, stoga, sa punim pravom mogu ga nazvati jezerce. To je pojilište za domaće životinje i za divljač koja živi na ovima krajevima, a što je vidljivo i po utisnutim tragovima njihovih papaka (stopala).

Na jezercu

Fenomen ovog jezerca je što se ono nalazi na višoj nadmorskoj visini, nego, dolac pored njega koji je niži 2 do 3 metra. Nakon kratke pauze nastavljamo put dalje uz lehe i dolčiće ograđeni suhozidom i gromačama, koji su nekada obrađivani. Nažalost, sada, potpuno zapušteni. Staza je zbog vedre noći zamrznuta a kristali mraza hrskaju pod našim stopalima. Tako dolazimo na krševiti plato sa niskim raslinjem pokriven najvećim dijelom sa kušom(kaduljom).

Kratka stanka

Napuštamo kamenu golet, slijedimo markiranu stazu koja nas ubrzo dovodi do prekrasne borove šume.

Ulazak u borovu šumu

Put nastavljamo dalje prema vrhu i dolazimo do raskrižja na protupožarnom putu. Tu zastajemo, vadimo dalekozor i promatramo okoliš što se pruža sa tog mjesta. Nakon kraće konsultacije, odluka je pala da idemo na vrh Sisola, ako bude dovoljno vremena, moguća je posjeta vrhu Šikovac. Staza nastavlja uz drveni stup - smjerokaz (Šikovac, Sisol) naprijed po stjenovitoj podlozi, te nasu ubrzo dovodi do još jednog fenomena a to je kameniti svod koji podsjeća na voltu, kroz koju se vidi dio Istre. Tu se zaustavljamo kako bi napravili nekoliko zanimljivih fotografija. Kasnije doznajemo da se ovo mjesto zove „Provrtenica“ (info od planinara PD Glas Istre gosp. Darko Kalac).  Neposredno prije okna je natpis na kamenu (LPP) i raskrižje pl. putova označeno drvenim smjerokazom. Desno put nastavlja prema vrhu Učke a za  Sisol i Plomin.

Raskrižje planinarskih puteva

Ispred kamenitog svoda sa kojeg vise ledene sige

Pod kamenitim svodom

Poslije kratke pauze nastavljamo put u smjeru vrha i ubrzo izlazimo na greben sa kojeg se prostire prelijep pogled na istarsku stranu s jedne strane i na Kvarnerski zaljev s druge strane.

Pogled na istarsku stranu

Pogled na padine Učke sa istarske strane

Pogled na Kvarnerski zaljev i na otok Krk i Cres

Od ove „Provrtenice“ put ka vrhu je dosta zahtjevniji, tim više što je staza kamenita, pokrivena mrazom i vrloj je  skliska. Tu Silvano nastupa prema Franku  sa svojim pedagoškim pristupom i dugogodišnjim iskustvom u planinarenju, nastojeći prenijeti svu ljepotu planinarenja, ljepotu prirode i uživanja u njoj. Zahtjevniji dio staze Franko je bez poteškoća savladao a za što je bio i pohvaljen od svih nas.

Na zahtjevnijem dijelu staze za Franka

Tako, laganim i opreznim hodom stižemo na vrh Sisol u 12 h i 55 min. Nadmorska visina 835 m. Vrijeme hoda  sa pauzama 2 h i 25 min. Dužina staze 3,9 km.

Na vrhu smo sreli još jednog planinara iz PD Glas Istre iz Pule. Tu se upoznajemo, razmjenjujemo iskustva, tel. brojeve i E_mail adrese. Gospodin Darko Kalac izvrstan planinar isto tako pasionirani fotograf, prihvaća se posla i snima nekoliko zajedničkih fotografija.

Darko Kalac

Na vrhu smo napravili pauzu za odmor i marendu, tako izgubljene kalorije brzo nadoknađujemo sendvičima, pivom, rakijom i toplim čajem.

Darko nas napušta i odlazi. Nakon desetak minuta kasnije i mi započinjemo povratak u 13 h i 13 minuta.  Dolazimo do Provrtenice gdje nas čeka Darko koji pravi nekoliko snimaka.

Zajednička fotografija

Zajednički nastavljamo povratak. Dolazimo do jezerca i tu se zaustavljamo kako bi napravili nekoliko fotografija po uputama Darka pasioniranog fotografa. Evo jedne od fotografija.

Zaleđena lokva - pojilište

Na ledu – Franko pokušava isprobati debljinu leda

U Brseč dolazimo točno u 14 h i 50 min. Vrijeme puta 1 h i 37 min. U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo kart, vertikalni profil staze te link na album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.

Pri silasku - prekrasan pogled na Brseč

Gpx tragovi na Google Earthu

Gpx tragovi na topo karti

Vertikalni profil staze

3D - Profil staze

LINK – Album fotografija