Nedjelja, 29. lipnja 2014.
PD Učka iz Rijeke organiziralo je jednodnevni izlet i planinarenje na južnom Velebitu. Organizator izleta Matija Perić i voditelj Milan Katalinić. Na izlet se prijavilo 45 planinara i planinarki. Pored Društva organizatora ( sa najviše članova), na izletu i planinarenju sudjelovalo je još 4 planinarska društva i to: PD – Obzova iz Krka, Knezgrad iz Lovrana, te Duga i Kamenjak iz Rijeke. Izlet je protekao u najboljem redu, u dobroj i ležernoj atmosferi bez problema i poteškoća. Organizatoru sve pohvale.
Rijeka Kupa izvire pod južnim obroncima Velebita podno Tremzine u selu Krupa (glavni izvor) i nakon 17 kilometara kanjona probijenog u kamenjaru Dalmatinske Zagore ulijeva se u Zrmanju. Pri tome prima vodu brojnih pritoka od kojih je najveća Krnjeza duga svega 900 metara i najizdašnija sa vodom. U proljeće kad se otapaju snjegovi s Crnopca i velikih površina Like između Malovana i Gračaca aktivna su bezbrojna obližnja vrela bogata vodom, tada su manji pritoci aktivni kao što su - (Orovača, Suvaja, Periguz, Vrelce ...). Rijeka Krupa obiluje brojnim kaskadama, brzacima, plićacima, mirnim pomalo ujezerenim dionicama, napuštenim mlinicama, sigurno će svakom oku goditi bistra voda i zelenilo oko nje, kao i oštri kontrast okolnih golih litica i krša, a vašem uhu stalni žubor vode, pjev brojnih ptica i kreketanje žaba.
Krupu krasi 19 slapova od kojih je najpoznatiji deveterac (iznad Kudina mosta) koji se sastoji od devet sedrenih kaskada koje završavaju slapom visokim 10-tak metara. Najatraktivniji i najznačajniji dio Krupe čini svakako, „Kudin Most“, a koji je naš današnji cilj.
Krupa i njena ogrlica.
KOLNI PRISTUP (do sela Golubić)
Sa auto ceste A1 Zagreb-Split izlaz na čvoru Maslenica. Nastaviti prema Obrovcu. Iz centra Obrovca prema Gračacu - državna cesta D 27, na 13 km treba skrenuti desno prema Golubiću, gdje je postavljen smjerokaz. Nastaviti dalje asfaltiranom lokalnom cestom 6027 do centra sela Golubić još 6 km. Od tu započinje planinarska staza. U koliko se želi skratiti put do Kudina mosta može se produžiti asfaltnom cestom još 1,3 km do Veselinovića kuće.
ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim točkama)
Selo Golubić – stara škola (365 m), Kudin most (73 m), te povratak istim putom do Golubića (365 m). Ukupna dužina staze (bez čišćenja gpx tragova) 6,4 km. Aktivno vrijeme hoda 2 h i 10 minuta. Vrijeme stajanja 0 h i 58 minuta. Ukupno vrijeme 3 h i 08 minuta. Visinska razlika pri usponu 319 m, a pri spustu 318 m.
Izvod iz analize gpx traga
Do Kudina mosta moguće je doći iz više pravaca: Od Ravnog Golubića 3 h, od Manastira Krupa 2, 30 h i od škole u Golubiću 45 min. ( kao najkraća varijanta). Mi smo odabrali ovu treću. Na pješačenje krenuli smo u 9 h i 30 minuta. Od stare škole u Golubiću staza vodi do Kudinog mosta, najprije asfaltnom cestom 1,3 km do obiteljske kuće Veselinović, na rubu kanjona od kuda se pruža pogled na Krupu. Nastavak puta, dalje vodi građenom stazom koja strmo vijuga po serpentinama sve do Kudina mosta, gdje stižemo u 11 h i 35 minuta, ili točnije trebalo nam je 1 h i 5 minuta.
U selu Golubić – pripreme za pješačenje
Od kuće Veselinović po građenoj stazi
Na stazi
Prekrasan pogled na korito Krupe
Negdje na sredini puta do mosta
Savršen kontrast – kamenjara, livade, okolnog zelenila i tirkizno zelene boje vode
Sa poučne staze od Golubića do Kudinog mosta otvaraju se iznenađujuće lijepi vidici na modro-zelenu i tirkiznu boju Krupe i na njenu sedrenu barijeru zvanu Deveterac. Deveterac je dobio ime po devet sedrenih kaskada koje završavaju visokim slapom preko kojeg vodi Kudin most.
Pogled na deveterac
Po serpentinama pri kraju staze
Pogled sa visine na kameni Kudin most
Kudin most
je puno više od običnog mosta i prijelaza preko njega, poučna je to staza koja obilazi najljepši dio modro-zelene Krupe, uključujući i Deveterac, devet sedrenih kaskada s velikim slapom. Suho zidani most od klesane sedre izgrađen je na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, te je među najstarijim prijelazima rijeke, a po legendi izgradio ga je zaljubljeni Kude, kako bi lakše posjećivao izabranicu svog srca na drugoj obali. Po njemu, most i danas nosi ime te je zaštićeni spomenik kulture. Kudin most je dugačak 109 metara prosječne širine 1,5m. Sastoji se od 12 lukova s dva propusta za vodu.
Pogled na Kudin most po njegovoj cijeloj dužini
Pogled na jedan od lukova
Pogled sa luka na jezerce ispred
Prijelaz preko mosta na drugu obalu Krupe
Veliki slap ispod mosta
Jezerce ispod velikog slapa – tirkizno plave i zelene boje
Kaskade deveterca
Nakon duže stanke, razgledavanja, fotografiranja, marende i uživanja u nesvakidašnjoj ljepote Krupe, vraćamo se istim putom, sada, mnogo teže zbog jakog sunca koje iz nas izvlači i posljednje atome snage. Tako, nakon nekog vremena dolazimo do raskrižja putova u blizini kuće Veselinović: lijevo za školu, a desno istim putom po asfaltu do škole. Cijela grupa vraća se istim putom. Milan i ja, nastavljamo lijevo kružno po planinarskom putu koji ponovo izlazi uz suhozid zadnje kuće u Golubiću na asfaltnu cestu, te za nekoliko minuta stigli smo do autobusa. Vožnju dalje nastavljamo autobusom do vidikovca na Krnješkoj Glavi na kraju sela Golubić. Pogled je doista zadivljujući. Ispred nas okomiti kanjon dubok oko 300 m i pogled na Krnjezu od izvora do ušća u Krupu.
Pogled sa vidikovca na kanjon Krnjeze
Kako sa ovim vidikovcem završavamo prvi dio plana - obilazak Krupe i Kudina mosta – slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, topo karti, te vertikalni profil staze.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze – spusta i uspona
Nastavak vožnje prema manastiru Krupa i izvoru Krupe. Na cesti prema manastiru, koja se po oštrim zavojima spušta, morali smo nekoliko puta izlaziti iz autobusa kako bi savladao uske zavoje. Došli smo do Manastira Krupa. Zbog uskog i zavijenog prijelaza preko mosta, autobus nije mogao dalje. To vrijeme smo iskoristili da nakratko zavirimo u Manastir i da napravimo pokoju fotku.
Pogled na Manastir Krupa
Manastir Krupa
U sklopu Manastira nalazi se i crkva
Manastir Krupa sa crkvom izgrađen je na prijelazu između 13 i 14 stoljeća, zadužbina kralja Milutina. U prostorijama Manastira moguće je pogledati izložbu stalnog postava zbirke manastirskih umjetnina. Na žalost, za to nismo imali dovoljno vremena. Čeka nas vožnja do Gospića i Smiljana. Dolaskom u Smiljan podijeli smo se u dvije grupe: grupa“A“(manja grupa) uspon na Krčmar, a grupa „B“ posjet Muzeju Nikola Tesla.
Uspon na brdo krčmar
Nedjelja, 29. lipnja 2014.
Brdo Krčmar (773 m), smješteno je sjeverozapadno od Gospića 7 km. Od Muzeja Nikole Tesle u Smiljanu do podnožja brda udaljeno je svega 1,5 km. Krčmar je kontrolna točka i obilaznica Lički gorski biseri. Kamene stijene vrha izdižu se iznad šumskog zelenila. Na vrhu je postavljen 7 metarski drveni križ. Cilj postavljanja ovog križa je , da u budućnosti bude križni put koji će voditi od crkve Gospe Karmelske do vrha Krčmar. Na vršnoj stijeni ugrađen je i žig.
Brdo Krčmar
ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama)
Smiljan, crkva Gospe Karmelske (574 m), vrh Krčmar (773 m), te povratak kružnom turom do Muzeja Nikola Tesla (566 m). Ukupna dužina staze 4,1 km. Aktivno vrijeme hoda 1 h 07 minuta. Vrijeme stajanja 0,40 minuta, te ukupno provedeno vrijeme 1 h i 47 minuta. Visinska razlika pri usponu 217 m, a pri spustu 219 m.
Izvod iz analize gpx traga
Crkva Gospe Karmelske u Smiljanu
Staza za uspon na vrh Krčmara započinje u selu Smiljan kod crkve Gospe Karmelske. Staza u prvom dijelu vodi asfaltnom cestom 300 m (nije markirano) do zapuštene kuće i betonskog stupa na kome je ispisan naziv Krčmar. Tu treba skrenuti desno i po rubu livade nakon prijeđenih 100 m staza skreće lijevo oštrim zavojem i ulazi na šumsku vlaku.
Po livadi 100 m do skretanja lijevo na šumsku vlaku
Nastavljamo uspon po dobro markiranoj šumskoj vlaki i nakon prijeđenih 0,5 km, napuštamo vlaku i nastavljamo planinarskom stazom koja vodi kroz borovu šumu.
Na šumskoj vlaki
Na stazi kroz borovu šumu
Nakon 25 minuta laganog hoda dolazimo do raskrižja putova; Lijevo se odvaja staza za Muzej Nikole Tesle, a desno nastavlja prema vrhu. Nakon nekog vremena staza izlazi iz borove šume i po travnatom širokom dijelu oštro se uspinje sve do vršnog grebena – manje zaravni – vidikovca. Do vrha preostaje samo 5 minuta, gdje smo se popeli za 40 minuta laganog, ne usiljenog hoda.
Na usponu pri vrhu
Po travnatom dijelu staze pri samom vrhu
Pogled na Smiljan i Muzej Nikole Tesle
Na vrhu smo se svi našli u 17 h i 15 minuta. Uslijedila je duža stanka, fotkanje i okrijepa. Sa ovog vrha pruža se prekrasan pogled na cijelu Liku, preko puta susjedni vrh Oštru, na velebitske vrhove i na sam grad Gospić.
Na vrhu odmor i uživanje u predivnoj panorami
U društvu lijepih dama
Pogled na grad Gospić i velebitske vrhove
Zajednička fotografija na vidikovcu
Spuštamo se istim putom do raskrižja, na kojemu skrećemo desno. Staza nas vodi kroz gustu borovu šumu i izlazi u zaselku Miškulini. Dalje nastavlja asfaltnom cestom do Muzeja Nikola Tesla, gdje nas čeka ostatak planinara spremnih za povratak doma.
Na spustu sa vrha
Na stazi kroz borovu šumu prema zaselku Miškulini
Zaselak Miškulini
Konačno dolazimo do parkinga ispred Muzeja, od kuda nastavljamo povratak doma uz jedno zaustavljanje u restoranu Most uz rijeku Liku.
Na povratu doma ispred restorana „Most“. Nastavak puta protekao je u smijehu, šali i pjesmi sve do Rijeke, što znači da su bili svi sretni, raspoloženi i zadovoljni ovim izletom i planinarenjem.
U autobusu uz pjesmu – sve se orilo
Svi su pjevali i veselili bili
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, topo karti, vertikalni profil staze uspona Krčmar, te slideshow albuma fotografija.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze