Putopisi

Ponedjeljak, 09. studenog 2020.
Za ovaj planinarski izlet na Južnom Velebitu osmišljena je slijedeća kružna tura: Stajine – Marasovac – Istočni Babin vrh – Vaganski vrh – vrh Malovan. Od prijevoja Malovan kružno preko  visoravni Bunovac – izvora Vagan do Stajina. Cilj je bio popeti se na spomenuta tri vrha.

Babin Vrh u naravi je izduženi greban u dužini  1 km s tri vrha - zapadni najviši vrh s nadmorskom visinom 1738 m, srednji 1725 m te istočni s 1626 m. Nalazi se na uzdužnom  glavnom grebenskom lancu koji se pruža u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu – od Vaganskog vrha prema Visočici. Ovi vrhovi nisu posebno označeni imenima, već samo nadmorskim visinama na topografskim kartama. Stoga, često dolazi do zablude u visinama. Gore navedene visine nalaze se na službenim kartama Hrvatske geodetske uprave RH - na TK25 i na HOK karti.
Babin vrh je dugi niz godina smatran najvećim vrhom Velebita ...

Ponedjeljak, 09. studenog 2020.
Za ovaj planinarski izlet na Južnom Velebitu osmišljena je slijedeća kružna tura: Stajine – Marasovac – Istočni Babin vrh – Vaganski vrh – vrh Malovan. Od prijevoja Malovan kružno preko  visoravni Bunovac – izvora Vagan do Stajina. Cilj je bio popeti se na spomenuta tri vrha.

Babin Vrh u naravi je izduženi greban u dužini  1 km s tri vrha - zapadni najviši vrh s nadmorskom visinom 1738 m, srednji 1725 m te istočni s 1626 m. Nalazi se na uzdužnom  glavnom grebenskom lancu koji se pruža u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu – od Vaganskog vrha prema Visočici. Ovi vrhovi nisu posebno označeni imenima, već samo nadmorskim visinama na topografskim kartama. Stoga, često dolazi do zablude u visinama. Gore navedene visine nalaze se na službenim kartama Hrvatske geodetske uprave RH - na TK25 i na HOK karti.
Babin vrh je dugi niz godina smatran najvećim vrhom Velebita ...

Subota, 07. studenog 2020.
Vrh Badanj s nadmorskom visinom (1.638 m) nalazi se na južnom dijelu Velebita, između njemu najbližih vrhova - Štirovca sa istočne te vrhova prema sjeverozapadu  Visibabe, Golubnjače i Velike Čelakuše iznad grebena Javornik. Sa Ličke strane iznad Medaka te sa primorske strane iznad Velikog Rujna. Gledano s udaljenosti i s različitih pozicija, vrh mijenja svoj izgled, od  stožastog oblika gledano s istočne strane, oblik posude badnja (kace) sa sjeverne strane, po čemu je (pretpostavka) i dobio ime te izduženi greben s jugozapadne strane, što u naravi i jeste greben dugačak 300-tinjak metara na kraju kojega prema sjeveru s jednom istaknutom točkom koja predstavlja vrh Badanj.

Utorak, 03. studenog 2020.
Velebit je naš najduži gorski lanac koji se proteže  u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 145 km od prijevoja Vratnik do rijeke Zrmanje, a Vaganski vrh  je najviši vrh Velebita s nadmorskom visinom od 1757 m. Nalazi se na jugoistočnom dijelu južnog Velebita. Poznati greben u dužini 10 km koji se proteže od Vaganskog vrha do Svetog brda na kojemu se nalaze 10 najviših vrhova koji prelaze visinu iznad 1700 m. Njegova istočna, kontinentalna  strana vrlo je strma a izdiže se nekoliko stotina metara iznad visoravni Like, dok su jugoistočne i sjeverozapadne strane blaže. Sam vrh je manji travnati greben s nekoliko vrhova slične visine, pa se ne doima najvišim vrhom Velebita.
Na području južnog Velebita nalazi se Nacionalni park Paklenica, jedan od najatraktivnijih područja Velebita, gotovo neprohodno carstvo ljutog krša, prepunog opasnih, ovalnih, oštrih i nazubljenih vrletnih stijena, jama, vrtača, ponikvi…. S druge ...

Subota, 31. listopada 2020.
Zagradski vrh (1187 m) je najviši vrh na uzdužnom pojasu primorskog ruba goranske visoravni. Nalazi se između Vinodolske zaravni i Viševice, te predstavlja  prijelazno područje između Vinodola i Velike Kapele. Sjeverna strana vrha je pod bukovom šumom, a primorska je gola. Vršni dio ima oblik lijepoga travnatog hrpta s kojeg se šire vidici prema Vinodolu, Riječkom zaljevu, Viševici, Liču i Fužinama. Na istočnom podnožju Zagradskog vrha, na visini od 950 m, pruža se područje lijepih livada gdje su Vinodolci imali svoje ljetne pastirske stanove zvane Zagradi, po kojima je ime dobio i sam vrh. Zagradski je vrh atraktivan i jednostavan za uspon i za one koji često ne planinare.

Nedjelja. 01.11.2020.
Bitoraj ili Burni Bitoraj je gora - izduženi greben u zapadnom dijelu Gorskog Kotara, koji se proteže u smjeru sjeverozapada prema jugoistoku u dužini 5 km, od Jukina dolca do Jožina Plana – sedla Javorje.  Vrh Bitoraj s nadmorskom visinom (1386 m) je skupina stijena koje strše iznad šumskog zelenila koja prekriva cijelu planinu. Vrh je ujedno jedini vidikovac na grebenu Bitoraja. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između kontinentalne i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva kao na Bitoraju. Na ovoj lokaciji sjeveroistočni vjetar – bura često dostiže orkanske razmjere, stoga je Bitoraju priskrbila i ime Burni Bitoraj. Ova planina je vrlo zanimljiva po brojnim i raznolikim oblicima vapnenačkih stijena, a posebno se ističu Bitorajske bijele stijene.

Nedjelja, 25. listopada 2020.
Velika Slavica s nadmorskom visinom (1120 m) je vrh koji pripada južnom dijelu Gorskog kotara, planina koja se smjestila  istočno iznad naselja Slavica i južno od vrha Voltica (1110 m) na Maloj Slavici. Vrh je manja kamena glavica sa svih strana obrasla crnogoričnom šumom. S jugoistočne  strane izdižu se visoke i okomite stijene, preko kojih uspon nije moguć. Pristup na vrh moguć je samo s istočne strane. Na tom vršnom grebenu uspon se odvija između visokih stijena po serpentinama do samog vrha. S vrha se pružaju lijepi vidici na naselja Slavica, Sunger, Mrkopalj te na Risnjak, Snježnik, kao i na veliki dio Gorskog Kotara.

Nedjelja, 18. listopada 2020.
Strilež je u naravi greben na Velikoj Kapeli koji se proteže u smjeru istok – zapad u dužini jednog kilometra. Nalazi se na polovici puta između Lišnjakove drage i vrha Viševice.  Greben ima dva vrha istočni (1369 m) i zapadni  15 metara viši (1384 m), koji se nalazi 600 m dalje od istočnog vrha u visokoj bukovoj šumi bez ikakvih vidika. Stoga, je istočni vrh uzet kao vršna točka ovog grebena, zbog lijepih i otvorenih vidika. S ovog vrha i njegova vidikovca pružaju se lijepi panoramski pogledi na Ravne, Ličko polje, Bjelolasicu, Bijele i Samarske stijene, Učku, Velebit te na more i otoke. Od ovog vrha uzdužni greben prema zapadu je kamenit i obrastao u bukovu šumu bez ikakvih vidika.

Potrebno je napomenuti da se naziv ovog grebana Strilež razlikuje od naziva Strinež na službenim kartama TK25 DGU (Hrvatske geodetske uprave), kao i na karti ...

Četvrtak, 08. listopada 2020.
Črni vrh, službeni je naziv Crni vrh s nadmorskom visinom 1169 m smjestio se zapadno između Kolevratskih stijena i južno od Ričičkog bila. Podno samog vrha koji se izdiže prema sjeveru, proteže se stjenoviti dio zvan  Biljevine koji se pruža u smjeru istok-zapad u dužini 500 m., dok se šumoviti predio grebena proteže  u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini 900 m. Vrh je obilježena gomilom kamenja u koje je zabodena čelična cijev na kojoj je pričvršćena kutija s upisnom knjigom i planinarskim žigom, pored koje je na kamenu ispisan naziv vrha i  visina. To nije najviša točka. Ista se nalazi  sjeverozapadno 50-ak m u visokoj šumi bez vidika, pa je ova točka izabrana kao vrh, zbog otvorenih vidika koji se pružaju od sjeveroistoka do jugozapada.
Ovaj vrh je i KT nove planinarske obilaznice „Trejset i pet“, osnovana 2020. Detaljnije o novoj obilaznici možete pronaći na web stranici ...

Subota, 19.09.2020.
Gotovo svako veće naselje podno Velebita ima od davnina uhodane staze i lijepo građene putove u svojem zaleđu, kojima su pastiri gonili svoja stada u hladnije i plodnije predjele Velebita. Na tim predjelima izgrađeni su ljetni stanovi, u kojima su boravili veći dio godine sve do prvih snijegova. Takve staze ima i malo mjesto Cesarica i Čačići.
Naziv Cesarica pored istoimenog imena sela, predstavlja primorsku padinu srednjeg Velebita koja se proteže od mora do Kurozeba. Ovaj dio srednjeg Velebita za planinare bio je dugo vremena neopravdano zapostavljen i zanemaren, sve dok PD Kamenjak iz Rijeke 2011. godine nije uredio obilaznicu pod nazivom „Podgorske staze na srednjem Velebitu“ i na taj način nama planinarima približili nesvakidašnju iskonsku i divlju ljepotu Velebita.
U planinarskom smislu ovaj predjel srednjeg Velebita za svakog planinara je zanimljiv i poželjan da se na njega dođe. Slika ispred, iza i oko nas je ...

Petak, 04. rujna 2020.
Nakon višetjedne planinarske neaktivnosti i nemogućnosti odlaska u susjedne države i visoka gorja zbog poznatih razloga (Coronavirusa), ne preostaje nam ništa drugo nego okrenuti se našim planinama te istražiti vrhove nestandardnim pristupom. Tako ovog puta, cilj je bio vrh Dnić od Podkilavca – Rastočina u kombinaciji nemarkiranih i markiranih putova.

Nedjelja, 23. kolovoza 2020.
Velebit kao destinacija predstavlja mnogobrojne mogućnosti, a mogući motivi obilaska su:  šetnje, hodanje, planinarenje, alpinizam, speleologija, vožnja biciklom, sportska rekreacija, fotografiranje, edukacija,  znanstvena i stručna istraživanja... Naš cilj je bio Zavižan i planinarenje za koje je osmišljena slijedeća kružna tura:
Parkiralište Zavižan – Buljevac – Mali Rajinac – Generalski dolci - Crkva Sv. Ante – Buljevac - Zavižanski – Veliki Pivčevac – Vukušić snježnica - Pl. dom Zavižan.

Petak, 21. kolovoza 2020.
Zbog (Coronavirusa), a time i nemogućnosti odlaska na planinarenja u visoka gorja nama susjednih država, lijep i sunčan dan iskoristili smo za planinarenje u našoj neposrednoj blizini. Mala ekipa od 3 člana (Matija, Zoran i Ja), odlučili smo provesti na području Grobničkih Alpi i popeti se na sjeverni vrh Pakleno 1331 m (H 6), Srednji vrh Pakleno 1340 m (H 7) te vrh Obruč 1376 m. Pohod je zamišljen kružnom turom: sa makadamske ceste Klana-Platak (16,2 km udaljeno od Klane), sjeverni vrh Pakleno, Srednji vrh Pakleno, Obruč – povratak preko Štulca do ishodišta.

Za one koji nisu upoznati, područje Hahlića nalazi se u zaleđu Rijeke, a planinari ga često nazivaju Grobničke Alpe. To je skupina vrhova koji se niži jedan za drugim, a svaki je drugačijeg sastava i izgleda što tom području daje posebnu draž i ljepotu. Evo tih 16 vrhova sa njihovim imenima i nadmorskim ...

Nedjelja, 09. kolovoza 2020.
Pd Knezgrad 09.08.2020. - organiziralo jednodnevni planinarski izlet u Gorski Kotar. Cilj izleta je od Tršća - zaselka Frbežari popeti se na vrh Rudnik i na Sokolske stijene.

Rudnik i Sokolske stijene se nalaze u šumovitom sjevernom dijelu Gorskog kotara, dio su Čabarsko – Prezidskog i Gerovskog kraja, sjeverno od Risnjaka i Delnica, a glavno ishodište za izlet je Tršće s planinarskom kućom u zaselku Frbežarima odakle su najzanimljiviji usponi na Rudnik i Sokolske stijene.

Tršće je središnje mjesto Općine Čabar. Leži na prostranoj visoravni na prosječnoj nadmorskoj visini 830 m. Poznato je po drvoprerađivačkoj djelatnosti (manje pilane, stolarske radnje) i turizmu (skijanje i skijaško trčanje, teniski tereni, sportski tereni za nogomet, rukomet, košarku, atletiku, boćanje i kuglanje, lov i ribolov, planinarske i biciklističke staze). Najstariji zapis o Tršću zabilježen je na crkvenom zvonu 1659. godine, kada je razvoj tog mjesta započeo s početkom iskorištavanja željezne ...

Utorak, 28. srpnja 2020.
Mirnjak s nadmorskom visinom 1426 m - (drugi naziv Lazačka glavica) nalazi se sjeverno od Snježnika. To je vrlo lijep i atraktivan vrh, planinarski nepravedno zapostavljen zbog dostupnijih i viših vrhova u njegovoj neposrednoj blizini: Risnjak, Snježnik i Guslica ... S njegova vrha pružaju se potpuno drugačiji pogledi nego od spomenutih vrhova. Pogled na Snježnik sa sjeverne strane je poseban, gotovo ne prepoznatljiv, obzirom da smo navikli na poglede s njegove istočne, zapadne i južne strane.

Četvrtak, 23. srpnja 2020.
Raspadalica je naziv za greben smješten iznad grada Buzeta, na kojem se nalazi istoimeni vrh s nadmorskom visinom 556 m. Staza započinje sa parkirališta trgovačkog centra Plodine s nadmorskom visinom (64 m) a završava s najvišom visinom (556 m), nedaleko od uzletišta Raspadalice, mjesta gdje se okupljaju ljubitelji ekstremnih sportova. Sa Raspadalice prostire se prekrasan pogled na grad Buzet, južni dio Buzeštine i središnje Istre.

Nedjelja, 19. srpnja 2020.
Kanjon Kamačnik s istoimenim nazivom rječice smjestio se u šumovitom masivu Velike Kapele. Kamačnik je zaštićen oznakom „značajni krajobraz“ površine 74,44 hektara, a nadmorska visina mu se kreće od 370 – 600 m. Od izvora do ušća gdje se ulijeva u Kupu rječica Kamačnik je duga 3.150 m. Kanjon Kamačnik nije samo zanimljiv zbog svoje nevjerojatne prirodne ljepote, nego i zbog poučne botaničke i Panove staze. Put kroz kanjon vodi preko slapova, nekoliko mostića i galerija, a pogodan je za sve dobne uzrasti bez puno kondicije i za sva godišnja doba.

Panova staza je tematska „akustična staza“. Čini ju pet glazbeno-didaktičkih sadržaja, odnosno instrumenata: gong, ksilofon, rog, potočne orgulje i orgulje. Posjetitelji imaju mogućnost da „zasviraju“ na instrumentima i tim zvukovima stvaraju dodatnu zvučnu kulisu za posjetitelje te na taj način  potiču ih na osluškivanje tonova i zvukova  prirode  kojom su okruženi. Na stazi u kanjonu ...

Nedjelja, 21. lipnja 2020.
Mosor,
je planina duga 25 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok od prijevoja Klis do rijeke Cetine, koja polukružno obuhvaća istočni dio Mosora i čini prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom Biokovom s relativno uskim glavnim grebenom strmih padina a najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m).  Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol”(brdo) i “sor”(izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo-izvor. Iako nije među najvišim planinama  u Dinaridima ili na jadranskoj obali, Mosor ima dosta atraktivnih atributa koji privlače planinare.

Vrh Kozik ili Sv. Jure (kako ga u narodu zovu), s nadmorskom visinom 1319 m, najviši je vrh na istočnom dijelu Mosora. Zbog svog istaknutog piramidalnog oblika smatra se najljepšim vrhom i s najljepšim panoramskim pogledima  na Mosoru. Na vrhu je izgrađena kapelica 1868. godine u spomen na pobjedu Poljičana nad Turcima u Docu donjem, a obnovljena je 2005. godine ...

Petak, 19. lipnja 2020.

Zahvaljujući PU Dinaridi iz Splita, koji su sa svojom aktivnosti na području Dalmacije i Dalmatinske zagore trasirali i markirali planinarske putove uz potporu lokalnih planinarskih društava dali su velik doprinos u razvoju planinarstva u ovim krajevima. Na taj način, nama planinarima i svim ljubiteljima prirode su približili nesvakidašnju ljepotu Dinare  i njenih pograničnih vrhova.

Dinara je uglavnom bezvodna i zato se svaka kap vode od davnine osobito  cijenila, pogotovo u višim dijelovima planine. Stočari koji su stoljećima vodili blago na ispašu znali su za sve izvore, stalne i povremene, a kako bi barem malo sačuvali zalihe vode kad ljeti izvori presuše, uređivali su lokve u kojima se voda zadržavala cijele godine.

Planinarska udruga Dinaridi doskočila je i tom problemu, naime, izgradnjom planinarskih skloništa opskrbljenim sa vodom i smještajem, na taj je način nama planinarima omogućila višednevni boravak u planini. Staze su odlično markirane i obilježene putokazima ...

Subota, 20. 06. 2020.
Rijeka Čikola dužine je 46 km, izvire u podnožju Svilaje na nadmorskoj visini 284 m, u blizini Čavoglava, a nakon prolaska Petrova polja, njenog mirnog toka, od Drniša nastavlja kroz kanjon i ulijeva se u rijeku Krku iznad Skradinskog Buka. Čikola nema stalni površinski tok. Zimi i u proljeće nakon jakih kiša i topljenja snijega sa planina Svilaje i Promine, pretvara se iz tihe rječice u divlju bujicu, a onda do ljeta opet gotovo potpuno presuši. I kad nema obilnih oborina korito je često suho jer se veće količine vode na izvoru iskorištavaju za potrebe grada Drniša.

Ferrata Čikola – (nekoliko osnovnih karakteristika)
Pristupni put Ferrati moguć je iz dva smjera: od Miljevačkog zaselka Bašići i od Ključa, zaselak Delalije – (parkiralište za ZipLine). Mi smo odabrali ishodište pohoda od Ključa. U tom kontekstu nekoliko osnovni podataka Ferrate Čikola. Pristupni put od Ključa do ulaska u ...