Srijeda, 12. prosinca 2018.
Vela Pliš je greben u zaleđu Rijeke koji se pruža u smjeru sjeverozapad - jugoistok u dužini 4,5 km od prijevoja između Mličnog vrha i vrha Vela Pliš do vrha Telcar, odnosno, iza kojeg se spušta na nadmorsku visinu 700 m. Na njegovom hrptu ističu se četiri karakteristična vrha: glavni vrh Vela Pliš ( 1141 m), Mala Pliš ( 959 m), Glog ( 900 m), te Telcar ( 832 m). Karakteristika grebena u odnosu na visinu, primijetiti je da se od najvišeg vrha V. Pliš sa nadmorskom visinom od 1141 m spušta postupno i završava na 700 m iza Telcara. Cijeli greben je gol prošaran kamenjarom i travom.
Mnogo je ovakvih lijepih vrhova u riječkom zaleđu koji se ne ističu svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer su im vrhovi goli i neometani višim vrhovima. Planinarska tura osmišljena je na slijedeći način: od Štaba do prijevoja između Vele Pliši i istočnog grebena Mličnog vrha, markiranom stazom na Mlični vrh, silazak nemarkiranim putom preko grebena do prijevoja i dalje uspon na Velu, Malu Pliš i Glog, od kojeg se spuštamo nemarkiranim putom do Škrebutnjaka. Za takvu turu trebali smo dva automobila. Jedan auto smoostavili na Škrebutnjaku, a drugi na Štabu.
Pogled s vrh Gloga na greben Vele Pliši
PRISTUP AITOMOBILOM ( do Škrebutnjaka)
Iz Ike krenuli smo u 8 h i 45 minuta. Na čvoru Matulji ulazimo na autocestu i vozimo se do naplatnih kućica na Kikovici. Izlazimo s autoputa i dalje nastavljamo starom cestom Rijeka – Zagreb do Škrebutnjaka, gdje ostavljamo jedan automobil. Vraćamo se nazad prema Rijeci do iznad Kamenjaka, gdje se odvaja asfaltna cesta za Platak. Tu je ujedno i ishodište pohoda. Auto smo parkirali ispred ruševina na Štabu.
ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama)
Na staroj cesti Rijeka – Zagreb na mjestu gdje se odvaja cesta za Platak ( 645 m), Cisterna ( 900 m), Mlični vrh ( 1234 m), Vela Pliš ( 1141 m), Mala Pliš ( 926 m), Glog (900 m), Škrebutnjak ( 730 m). Ukupna dužina staze 9 km. Visinska razlika pri usponu 809 m, pri spustu 836 m. Vrijeme traga (hoda) 4 h i 15 minuta. Maksimalna visina 1237 m. Minimalna visina 645 m. Prosječni nagib 18%.
Izvod iz analize gpx traga
Pohod započinjemo u 9 h i 45 minuta sa stare ceste Rijeka – Zagreb, iznad Kamenjaka na mjestu gdje se odvaja cesta za Platak. Staza nakon prijeđenih 50 metara po asfaltnoj cesti skreće desno na šumski put. Na tom mjestu postavljen je smjerokaz s natpisom vrha i potrebnim vremenom hoda (Vela Pliš 2 h – PD Učka Rijeka). Nakon nekoliko minuta hoda izlazimo sa šumske staze na veliko proširenje zvano Štab. Tu je nekoliko starih napuštenih kuća izgrađenih u okviru Rupnikove linije obrane prije 2. Svjetska rata. U nastavku dobro markirana staza vodi širokim kolnim putom prolazeći između Grabarja i Brkina plasa kroz nisko šumsko raslinje.
Nakon 30 minuta laganog hoda staza izlazi na manji proplanak, od kuda se otvara lijep pogled prema Kvarnerskom zaljevu, otocima i Učki. Posebno se lijepo vidi greben Kamenjaka sa svoja tri vrha. Slijedimo dalje markacije po kolnom putu, koji dalje vodi kroz nisko raslinje, kamenjar prošaran travom, te nas uskoro dovodi na otvoreni prostor zvan Podpliš od kuda se jasno vidi vrh Vela Pliš. Tu staza okreće ulijevo i dovodi nas do „cisterne“ izgrađene 1938 g., također u sklopu linije Rupnikove obrane.
Ishodište pohoda
Ulazak na šumsku stazu – označenu markacijom i smjerokazom
Proširenje – parkiralište ispred ruševina na Štabu
Na početku staze
Na stazi kroz nisko šumsko raslinje
Pogled unazad na greben Kamenjaka i njegove vrhove
Dolazak ne predjel zvan Podpliš, od kuda se lijepo vidi vrh Vela Pliš
Pogled na „imelu“ (lat. Viscum album) mali okrugli zimzeleni grm, koji kao polu parazit raste na drveću
Dolazak do cisterne izgrađene 1938. godine - još u funkciji
Pogled u unutrašnjost cisterne. Sa strane je kanta za vodu
Pored cisterne izgrađeno je manje pojilište za divlje životinje. Nakon kraće pauze, nastavljamo dalje prema zadanom cilju. Staza i dalje vodi širokim kolnim putom, sada već kroz visoku bukovu šumu, te nas nakon 15 minuta hoda od cisterne dovodi do prvog raskrižja (1): desno odvaja se put za Velu Pliš, ravno staza nastavlja prema Mličnom vrhu. Na ovom sjevernom dijelu nailazimo ne ostatke snijega, koji će nas pratiti sve do uspona na Mlični vrh.
Pojilište za divlje životinje.
Na kolnom putu prema prvom raskrižju
Prvo raskrižje (1): desno za Velu Pliš, ravno za Mlični vrh.
Od ovog križanja, nakon 350 m ili 10 minuta hoda dolazimo na prijevoj između spomenuta dva vrha i drugog raskrižja: desno Vela Pliš, ravno Mlični vrh.
Za uspon na Velu Pliš prvo raskrižje puno je interesantnije jer vodi uz sam rub bukove šume po travnatom grebenu s lijepim i otvorenim vidicima prema jugoistoku i prema sjeverozapadu. Dok drugo raskrižje gotovo pred vrh vodi isključivo kroz bukovu šumu bez atraktivnih vidika.
Na ovom križanju s lijeve strane puta na bukvi je ispisan naziv Mlični vrh sa strelicom koja označava smjer kretanja. Od tu dvadesetak metara dalje dolazimo na prijevoj i račvanje šumskih cesta: desno šumska cesta vodi prema istoku, lijevo prema sjeveru - Mličnom vrhu. Nažalost, prvi dio šumske (makadamske) ceste nije markiran, tek nakon nekog vremena pojavit će se prve markacije. U nastavku staza je dobro markirana do samog vrha.
Od ovog prijevoja i drugog raskrižja Mlični vrh udaljen je 1,9 km. Od toga na makadamsku cestu otpada 1 km, a ostatak od 900 m na lijepu planinarsku stazu. Za savladavanje ove dionice puta potrebno je 1 h i 25 minuta laganog hoda.
Na polegnutom dijelu staze između 2 raskrižja
Na drugom raskrižju – prva oznaka za Mlični vrh.
Na širokoj makadamskoj cesti prema Mličnom vrhu. Na ovoj dionici nema markacija
Nakon skretanja sa široke makadamske cesta, staza nastavlja šumskom vlakom do podnožja Mličnog vrha.
Na stazi prije samog uspona na Mlični vrh
Po sjevernom grebenu prema vrhu – snijega samo u tragovima
Dolaskom na vrh bili smo oduševljeni prekrasnim vidikovcem na sve strane: prema zapadu lijepo se vidi Grobničko polje s pistom, Kvarnerski zaljev i greben Učke, prema sjeveru vidi se Risnjak, Snježnik, Guslica i Grobničke Alpe. Prema istoku i jugoistoku vidi se Bjelolasica, Viševica, sjeverni dio Velebita, more s otocima - Krk, Cres i Lošinj.
Pogled na Grobničke Alpe
Pogled na Velu Pliš i na sjeverni dio Velebita
Zajednička fotografija na Mličnom vrhu (1234 m)
Dužu pauzu na vrhu iskoristili smo za marendu, odmor i uživanje u prekrasnom sunčanom danu i još ljepšem vidikovcu.
Napomena
Nakon postavljanja gpx tragova na topografsku kartu DGU (Državne geodetske uprave), kao i na kartu HOK (Hrvatsku osnovnu kartu, na kojoj su detaljno prikazani toponimi) ustanovio sam, da ovo nije Mlični vrh, već „bezimeni vrh“ označen visinskom kotom 1222,8 m.
Prema službenoj karti (DGU i HOK). Mlični vrh s nadmorskom visinom 1233,87 m udaljen je 200 m zračne linije dalje prema sjeveru. Planinarske markacije vode na ovaj bezimeni vrh označavajući ga kao „Mlični vrh“. Evo isječak karte iz koje se sve to vidi. Za ovaj vrh u pisanju ovog posta koristit ću naziv „Mlični vrh“, obzirom da je planinarima poznat pod tim nazivom.
Gpx tragovi na isječku karte HOK (Hrvatska osnovna karta s toponima)
Isto tako, sve je to vidljivo i na topografskoj karti Državne geodetske uprave (TK25 – DGU). Mlični vrh je šumovit i nije tako razgledan kao ovaj bezimeni. Stoga, može se pretpostaviti da su ovaj bezimeni vrh nazvali Mlični vrh.
Nakon marende i odmora nastavljamo silazak nemarkiranim putom istočnim grebenom do nižeg vrha – kote s nadmorskom visinom 1190 m. Od ove kote spuštamo se kroz visoku bukovu šumu do prijevoja i (2) raskrižja, od kojeg vodi markirani put kroz bukovu šumu prema vrhu. Mi se vraćamo istim putom do prvog (1) raskrižja, od kuda dalje započinje uspon jugozapadnom stranom prema vrhu.
Ovaj dio puta nešto je strmiji, a zato atraktivniji, uspinje se po grebenu uz sami rub šume. Cijelo vrijeme uspona pogledi su otvoreni od sjeverozapada do jugoistoka. Ove dvije staze sastaju se na polovici puta prema vrhu, od kud se dalje nastavlja po hrptu do vrha - Vela Pliš (1141 m). S ovog vrha pogledi su prelijepi, kao i s Mličnog vrha.
Nemarkiranim putom po grebenu – u pozadini vrh Mlični vrh
Uspon prema vrhu Vela Pliš – sjeverozapadnom stranom
Izlazak na vršni greben
Pred vrhom Vele Pliši
Pogled unatrag na nemarkiranu stazu kojom smo proši od Mličnog vrha do prijevoja
Zajednička fotografija na vrhu Vele Pliši (1141 m)
Vrh je označen gomilom kamenja u obliku male piramide. Desetak metara južno od vrha nalazi se limena kutija s upisnom knjigom, ispod koje je na stijeni ispisan naziv vrha s markacijom u obliku srca. Nakon pauze nastavljamo spust grebenskom stazom do prijevoja između Vele i Male Pliši. Kako smo imali dovoljno vremena, odlučili smo se popeti nemarkiranim putom na vrh Mala Pliš ( 959 m), na Glog ( 900 m), te spust do Škrebutnjaka na staru cestu Rijeka – Zagreb.
Silazak s vrha Vela Pliš
Grebenski dio puta prema Maloj Pliši i vrhu Glogu (2 prva vrha)
Pogled s vrha Mala Pliš na greben i vrh Vela Pliš, Mlični vrh i Tresku je fenomenalan
Nastavak puta prema vrhu Glog
Na vrhu Glog, s kojeg su jednako lijepi pogledi, kao i sa cijelog grebena Vele Pliši. U pozadini vrhovi Mala, Vela Pliš i Mlični vrh
Na vrhu Gloga
Nakon kraće pauze s vrha Glog spuštamo se njegovom jugozapadnom stranom. Kako nema markirane staze, spuštamo se nasumice birajući najlakši put, izbjegavajući gustu šunu. Prvi dio je bez raslinja, dok u zadnjoj trećini puta mora se proći kroz šumu. Od vrha Glog do Škrebutnjaka na dužini od 700 m, trebalo nam je svega 20 minuta.
Konačno dolazak na odredište na Škrebutnjak, gdje i završava naša današnja avantura.
U nastavku slijede gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze, te link na galeriju fotografija koje nisu obuhvaćene ovim blogom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti.
Vertikalni profil staze
Vertikalni profil staze – 3D
LINK - Album fotografija: Štab_Mlični vrh_Vela i Mala Pliš_Glog_Škrebutnjak