Četvrtak, 01. prosinca 2016.
Na krajnjem jugoistoku planine Rilić iznad Gradaca uzdiže se manji greben Grabovica s najvišim vrhom Sveti Ilija. Iako, nije visok vrh svega 773 m, zahvaljujući svojemu položaju nadvijen nad morem s impresivnim vidikovcima, može se mjeriti s najvišim poznatim vrhovima na Biokovu i Sutvidu. Sv. Ilija je posljednji veći vrh na planini Rilić i nije obuhvaćen nijednim planinarskim zemljovidom.
Sa vrha se pruža predivan pogled na Gradac, Baćinska jezera, ušće rijeke Neretve, poluotok Pelješac, na otoke Korčulu, Mljet i Hvar. S druge strane prema sjeveru i sjeverozapadu vidi se greben Rilića, Sutvida i nepregledno prostranstvo Biokova, te Vrgorsko polje i njegovo gorje.
Gpx tragovi i vrhovi na Google Earthu
PRISTUP AUTOMOBILOM (do gradaca – zaselak Miljačić)
S Jadranske magistrale u Gradacu odvaja se sporedna asfaltna cesta koja vodi do mjesnog groblja Sveti Ante – Gradac u dužini 950 m. Tu na većem proširenju može se parkirati automobil. Isto tako, postoji mogućnost nastaviti vožnju makadamskom cestom 600 m do zaselka Miljačić. Proći kroz zaselak i na mjestu gdje markacija napušta makadamsku cestu postoji proširenje gdje se može parkirati automobil.
ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama)
Mjesno groblje Sv. Ante - Gradac (175 m), crkvica Sv. Paškval (815 m), vrh Sveti Ilija (773 m). Povratak kružnom turom do mjesnog grablja (175 m). Ukupna dužina staze 7,8 km. Vrijeme gpx traga 7,8 km. Minimalna visina 175 m, maksimalana 784 m. Visina polazišta 176 m. Visina odredišta 773 m. Visinska razlika pri usponu 823 m, pri silasku 815 m. Prosječan nagib 22%.
Treći dan boravka male tročlane ekipe (Matija, Zoran i ja, Mirko) na Biokovu, predviđen je za uspon na vrh Svetog Ilije iznad Gradca na Rilić planini i povratak doma. Pohod je osmišljen na način da se popnemo na vrh Sv. Paškval, tako preko vrha Sv. Ilija zatvorimo kružnu turu do ishodišta. Pohod započinjemo od mjesnog groblja. Prvi dio staze prolazi širokom makadamskom cestom kroz uređene maslinike do napuštenog sela Miljačići, iza kojeg završava makadamska cesta. Tu je i raskrižje putova: desno odvaja se put za Gradac (0,30 h), lijevo Gospa (0,50 h), Sv. Paškval (1,30 h) i Sv Ilija (2,30 h).
Od mjesnog groblja po makadamu prema zaselku Miljačići
Pogled s makadamske ceste na Sv. Paškval, naša prva točka odredišta prije Sv. Ilije
Zaselak Miljačići
Raskrižje putova
Doista, potvrđuje se činjenica, da gotovo svako veće naselje na dalmatinskoj obali ima od davnina uhodane staze i putove u svoje zaleđe. To su nekadašnji građeni pastirski i gospodarski putovi koji su povezivali priobalje i zaleđe planine, tako i Gradac ima svoje lijepo građene staze.
Odavde, od raskrižja na kraju makadama nastavlja lijepo građena staza, (znalački trasirana) - po serpentinama penje se lagano najprije kroz borovu šumu, nastavlja tipičnim dalmatinskim kamenjarom sve do izlaska na greben i prijevoj.
Kroz borovu šumu po lijepo građenoj stazi
Nakon 20 minuta hoda od ishodišta dolazimo do slijedećeg raskrižja: ravno staza nastavlja za Sv. Iliju, desno za Sv. Paškval i Grnčenik. Naš je odabir krenuti lijevo preko Sv. Paškvala i napraviti kružnu turu do ovog križanja preko Sv. Ilije.
Raskrižje putova
Od ovog raskrižja izlazimo iz borove šume i nastavljamo kroz niže šumsko raslinje, potom kroz kamenjar po građenom putu, prolazimo pored male kapelice Gospe, te nedugo zatim izlazimo na greben i prijevoj na kom se također nalazi raskrižje putova.
Prelazak preko manjeg sipara
Sve što se više dižemo vidici su širi i ljepši
Izlaskom na prijevoj stigli smo do još jednog raskrižja putova: lijevo odvaja se put za Brist (2 h), desno za Sv. Paškval (0,40 h). Krećemo desno prema putokazu, ali nedostaju markacije. Teško je uočiti stazu koja se odvaja od građenog puta prema Sv. Paškvalu. Od ovog prijevoja 150 m dalje s desne strane postavljene su dvije manje naslagane gomile kamenja u obliku čunjeva, tu treba skrenuti desno i slijediti slabo vidljivu stazu. Izlaskom iz tog nemarkiranog dijela staza je vidljiva s rijetkim izblijeđenim markacijama. Naime, radi se o nekadašnjem hodočasničkom putu koja je vodio na brdo Plana na kojem je izgrađena crkvica Sveti Paškval.
Na stazi prema vrhu Sv. Paškvalu
Pogled unazad na Gradac i greben planine Rilić
Crkvica sv. Paškala iz XVIII. st. izgrađena na brdu Plana iznad Gradca na 715 metara nadmorske visine u ruševnom je stanju. Sv. Paškalu, zaštitniku stočara, onodobno se hodočastilo u procesijskim povorkama.
Stado ovaca na ispaši
Pogled na vrh Sv. Ilije od crkvice Sv. Paškval
Nakon kraće pauze spuštamo se istočnom stranom nemarkiranim bespućem do drugog kraka građenog puta po kojemu nakon 5 minuta hoda dolazimo do smjerokaza, gdje treba skrenuti desno prema Sv. iliji. Nastavljamo po otvorenoj krškoj goleti, vidljiva staza nestaje, zamjenjuju je stijene, vrtače i kamene ploče, sve je dobro markirano i obilježeno pokojim kamenim čunjem.
Od podnožja sa sjeverozapadne strane započinje završni strmi uspon na vrh Svetog Ilije, kroz kamenjar i nisko mediteransko raslinje.
Dolazak u podnožje vrha, od kuda započinje strmiji uspon. U pozadini Sv. Paškval
Vrh Sveti Ilija (n/v 773m) ja manja okrugla zaravan označen s više hrpica kamenja, a na jednom zidiću ispisan je natpis imena i nadmorske visine, isto tako, na zidiću stoji natpis BPS-a i KT 5. Iako vrh nije visok s njega se pružaju fenomenalni i nezaboravni vidici na sve strane.
Vrh Sveti Ilija (773 m)
Prema sjeveru i sjeverozapadu vidi se greben Rilića, Sutvida i prostranstvo Biokova
Prema istoku pogled na Baćinska jezera i ušće rijeke Neretve
Prema jugoistoku lijepo se vidi poluotok Pelješac, otoci Korčula, Mljet i Hvar
Zajednička fotka na vrhu Sv. Ilija
Nakon dužeg odmora i marende, silazimo istom stazom do izlaska na građeni put po kojemu nastavljamo do prijevoja i podnožja Sv. Paškvala. Tu je postavljen smjerokaz: ravno Gradac (1,30 h), desno Sv. Paškval (0,30 h - nemarkirani put). Od tu započinjemo umjereni spust po atraktivnom lijepo građenom putu s visokim podzidama, a nakon toga put presijeca manji sipar, zatim prolazi kroz visoku borovu šumu do raskrižja s kojim se zatvara kružna tura. Dalje se vraćamo istim putom do mjesnog groblje, gdje i završava naša današnja avantura.
Spust po serpentinama
Prelazak preko manjeg sipara
Na polegnutom dijelu staze kroz borovinu
Dolazak na parking iznad mjesnog groblja.
U nastavku slijedi: gox tragovi na Google Earthu, topo karti, vertikalni profil staze, te album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim blogom.
Gpx tragovi na Google Earthu.
Gpx tragovi na topo karti s prikazanim i kolnim putom
Vertikalni profil staze
3D - profil staze