Subota, 21. rujna 2013.
Već duže vrijeme dogovaram se sa Jadrankom Popovićem, da krenemo na Velebit i uspon na jedan od njegovih vrhova. U više navrata od Jadranka je bilo poziva. No, na žalost, svaki puta ili sam bio zauzet, ili sam imao isplaniran neki pohod. Konačno, dobivam poruku da je 21. 09. 2013. organiziran uspon na Visočicu i da ima jedno slobodno mjesto. Naravno, rado sam se odazvao tom pozivu. Ekipa u sastavu: Jadranko Popović, Branko Gerić, Zlatko Bašić, članovi PD Obruč iz Jelenja, te moja malenkost Mirko Bjelan. Za one koji ne znaju, Jadranko Popović je pasionirani planinar i zaljubljenik u prirodu i planine, a posebno u Velebit. Na Velebitu ne postoji niti jedan markirani planinarski put i vrh kojeg nije pohodio. Pored toga, mnoge je vrhove pohodio koji nisu markirani. Dugogodišnji je suradnik Hrvatskog planinarskog saveza - komisije za planinarske putove (obrada GPX tragova). Cijeli je Velebit premrežen njegovim GPX tragovima. Na njegovoj stranici na web adresi „Gps-om po hrvatskim planinama“ mogu se pouzdano preuzet i koristiti GPX tragovi. Na mom blogu vertikalnog menija , pod linkovima, možete pronaći njegovu web adresu. Često puta sam koristio njegove GPX tragove pojedinih uspona i kolnog pristupa.
Pogled na Visočicu
PRISTUP AUTOMOBILOM (do Rizvanuše)
Iz Rijeke, osobnim automobilom krenuli smo u 5 h i 30 minuta. Na putu prema Karlobagu zaustavljamo se u Sv. Jurjevu, radi opskrbe i jutarnje kave. Vožnju dalje nastavljamo do Karlobaga, zatim dalje državnom cestom D25 koja vodi prema Baškim Oštarijama i selu Brušani. Na kraju sela Brušani dolazimo do raskrižja na kojem je označeno skretanje desno za Rizvanušu. Od ovog raskrižja vozimo se asfaltnom cestom do kraja sela 3 km, dalje još 0,5 km makadamskim putom do većeg proširenja - iskopa. Tu parkiramo automobil.
Na parkingu - pripreme za uspon
ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama)
Rizvanuša (566 m), Sklonište i stari Gojtanov dom (1420 m), vrh Visočica (1619 m). Povratak istim putom do Rizvanuše (566 m). Ukupna dužina staze 22,4 km. Visinska razlika pri usponu 1255 m. Visinska razlika pri silasku 1255 m. Vrijeme traga (hoda) 7 h i 17 minuta. Minimalna visina 564 m. Maksimalna visina 1609 m. Visina odredišta- vrha 1619 m. Prosječan nagib 13%.
Izvod iz analize gpx traga
Sa parkinga krenuli smo u 8 h i 42 minute novo markiranom stazom (markirano 2011.). Markacije nas vode makadamskim – šumskim putom koji vodi do podnožja Visočice. Sa desne strane puta postavljene su table upozorenja – „ opasnost / mine“, koje nas upozoravaju da se držimo isključivo markirane planinarske staze.
Table upozorenja
Okvirno, nakon desetak minuta hoda dolazimo do raskrižja putova. Desno šumska cesta vodi do podnožja Visočice, bolje reći, do podnožja skloništa i starog Gojtanovog doma. Mi skrećemo lijevo po nešto lošijom šumskom cestom do kamenoloma. Do ove točke može se doći osobnim automobilom sa višim podvozjem uz nužnu pažnju. Dalje staza nastavlja šumskom vlakom na kojoj je postavljena rampa. Služi samo za potrebe šumarije.
Spuštena i zaključana rampa
Na stazi po šumskoj vlaki
Sve što idemo dalje, šumska vlaka je zapuštenija i obrasla u visoku travu i nisko raslinje. U 9 h i 30 minuta stižemo do raskrižja putova: Desno za Visočicu, a lijevo za Divoselo. Ovim putom izbjegao se krak puta koji je vodio iz Divosela, budući je njegova okolica i dalje nesigurno minsko područje. Na ovom dijelu treba pripaziti na markacije, budući je staza zarasla u nisko raslinje i visoku paprat.
Na stazi kroz papratište
Staza nas dalje kružno vodi kroz šumu ispod Malog Orljaka do Delukina vrela, a potom se umjereno uspinje lijepom građenom stazom kroz gustu bukovu šumu.
Na stazi
U 10 h i 38 minuta izlazimo na šumsku cestu koja vodi do podnožja Visočice i po njoj još 1,3 km, gdje dolazimo do smjerokaza koji nas upućuje desno na šumski planinarski put.
Smjerokaz (2 h do vrha)
Od ovog raskrižja nešto oštrijim usponom stižemo za 20 minuta ponovo izlazimo na cestu i još jedno raskrižje putova: Desno za Stap i Paklenicu, ravno ili polu desno Jandrina poljana i lijevo za Visočicu.
Na šumskoj cesti prema Visočici
Nakon 15 minuta laganog hoda napuštamo šumsku cestu i nastavljamo oštrim usponom do skloništa i starog Gojtanovog doma. Usput susrećemo manju grupu planinara koji se vraćaju sa vrha. Sklonište ispred Gojtanovog doma podigli su gospićki planinari 1990 godine. Služilo je za potrebe Domovinskog rata. Vremenom je sklonište postupno propadalo, nije se obnavljalo, tako je ostala samo neupotrebljiva ruševina. No, na sreću našlo se snage , volje i novca da se sklonište obnovi. Upravo smo zatekli veću grupu planinara, članova PD „Visočica“ na radnoj akciji i obnovi skloništa.
Radovi na skloništu
Iz razgovora doznajemo, da je ovo prva faza radova kojom je previđeno promjena krova i postavljanje stolarije, kako bi se spriječilo od daljnjeg propadanja. Druga faza radova obuhvaća unutarnje uređenje iduće godine.
U društvu sa domaćinima ispred skloništa
Iznad skloništa je i stari Gojtanov dom (n/v 1408 m), sagrađen je 1929 godine kao jednokatna zgrada sa cisternom. U prizemlju je bila kuhinja i jedna spavaonica i na katu dvije spavaonice. Izgradilo ga je HPD „Visočica“ iz Gospića i nazvali ga imenom svog zaslužnog predsjednika „Gojtanov dom“. Smješten je na gornjoj granici šumskog pojasa, na zapadnoj strani ispod vrha Visočice i njenim hrptom sa sjeverne strane zaštićen je od bure. Dom je 1940 godine do temelja izgorio. Ponovo ga je obnovilo PD „Visočica“ iz Gospića 1962 godine, da bi na početku Domovinskog rata 1991 bio ponovo spaljen. Dom je bio omiljeno mjesto planinara i školske djece iz Like. Jedino je sačuvana cisterna koja i danas ima upotrebljivu pitku vodu.
Gojtanov dom prije požara 1940
Danas - porušeni Gojtanov dom sa cisternom
Od Gojtanovog doma izlazimo iz šumskog pojasa na otvoreni i travnati dio staze koji vodi do vrha Visočice. Na početku staza se strmo uspinje do prvog vršnog grebena, potom polegnutim dijelom južne strane, obilazeći sam vršni dio grebena.
Na stazi prvog vršnog grebena
Onda ponovo uspon do drugog vršnog grebena, pa do trećeg sa kojeg se konačno otvara pogled na sam vrh Visočice. Sve što se više uspinjemo to je otvoreniji pogled na more, otoke i velebitske vrhove.
Na stazi
Pogled na greben
Pogled na vrh Visočice
Na vrh Visočice (n/v 1619 m) dolazimo točno u 13 h i 30 minuta. Po predviđenom vremenu, od Gojtanovog doma do vrha trebalo nam je 30 minuta. Zbog visine i izdvojenog položaja Visočica je jedan od najširih i najljepših vidikovaca na Velebitu. Sa sjeverne strane, padine Visočice su strme i kamenite, dok južna strana ima travnate i blage padine. Sa vrha je najljepši vidikovac na Liku. Posebno je lijep i vidik na nebrojene vrhove srednjeg i južnog Velebita. Dalekosežni vidici pružaju se prema moru i otocima. Sam vrh je označen prevnutim betonskim stupom na kojem je ispisana nadmorska visina. Prije vrha na grebenu je žig i željezni tuljac sa upisnom knjigom.
Pogled na Gospić i Ličko polje
Pogled prema moru i otocima
Pogled prema velebitskim vrhovima
Zajednička fotka na vrhu Visočice
Vrijeme marende i odmora
Po lijepom i sunčanom danu, uživajući u prekrasnim vidikovcima na vrhu se zadržavamo 1 h i 30 minuta. Nakon te duže pauze u 14 h spuštamo se istim putom do Rizvanuše, praveći pritom još pokoju fotografiju. Na silasku sa vrha spuštamo se do „Ivina vrela“ 30 m udaljenog od staze na sjevernu stranu na nadmorskoj visini 1500 m.
Ivino vrelo
Muhara (Amanita muscaria)
Do parkinga na Rizvanuši dolazimo u 17 sati. Slijedi presvlačenje i pranje, a nakon toga vožnju nastavljamo do planinarskog doma „PRPA“. Planinarski dom Prpa zapravo je naselje od nekoliko bungalova koje je na rubu oštarijskog polja podigao i uredio Vlado Prpić iz HPD_a Prpa. Svaki bungalov u naselju ima svoje ime (Basača, Visočica, Kiza...) i opremljen je i uređen na dosjetljiv način. Bungalovi su stalno otvoreni i pružaju mogućnost noćenja. Jedan je bungalov uređen kao kapelica Gospe od Velebita. Opskrbljen je pićem, a hrana po dogovoru.
Vlado Prpa ispred doma
Ispred doma PRPA na osvježenju hladnim napitcima
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google earthu, gpx tragovi na topo karti, vertikalni profil staze, video snimka gpx tragova na Google earthu, te slideshow albuma fotografija uspona na Visočicu.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3D profil